DRUŠTVOkulturaVESTI

ŽIGOSANA – Priča o Desanki Desi Dugalić

„Ludakovi zapisi“ u subotu ponovo na večernjoj sceni "Pan Tetra"

Predstava je zasnovano na izveštaju Specijalne policije iz decembra 1941. godine

Na maloj sceni Milanovačkog pozorišta u četvrtak, 30. novembra 2023. godine biće izvedena drama “Žigosana”.

Reč je o predstavi zasnovanoj na izveštaju Specijalne policije iz decembra 1941. godine sa saslušanja Desanke Dese Dugalić, prvakinje Narodnog pozorišta. Predstavu je, po ideji Aleksandre Milošević i Momčila Paunovića na scenu postavio Predrag Lošić (u predstavi tumači islednika policije). U ulozi policajca pojaviće se Đorđe Đurđević, dok će lik Desanke Dugalić, dramske umetnice, pedagoga i književnice otelotvoriti Zorica Petrović.

Desa je bila jedna od značajnih umetničkih ličnosti koja je obeležila kulturni, posebno teatarski život između dva svetska rata.

Pored izuzetne umetničke karijere imala je bogat i lični život u kome su se ogledali burni istorijski događaji i promene koje su zahvatile Balkan.

Svetlo i ton potpisuju Goran Dragutinović, a majstor scene je Milan Aćimović.

Početak predstave je u 20 sati.

Biografija:

Desanka Desa Dugalić je rođena u Čačku 1897. godine. Školovala se u Valjevu, Beogradu, a potom i u Parizu gde je završila glumačku školu čuvenog profesora Laršea. Po završetku studija vratila se u Beograd i 1920. godine debitovala na sceni Narodnog pozorišta. Govorila je nekoliko jezika i proputovala više kontinenata. Napisala je putopis “Zabeleške s puta kroz Palestinu, Siriju i Egipat”, kao i nekoliko drama. Podučavala je mlade ljude glumačkom zanatu i napisala udžbenik o glumi. Za nepune dve i po decenije rada odigrala je 114 uloga, noseći repertoar Narodnog pozorišta zajedno sa velikanima srpskog glumišta: Rašom Plaovićem, Milivojem Živanovićem, Matom Miloševićem, Vladetom Dragutinovićem, Žankom Stokić i Ljubinkom Bobić.

Srpska Sara Bernar kako su je mnogi zvali je prošla put od bogatašice do siromaha, od miljenice Beograda i medija, do izgnanika bez voljene zemlje i krova nad glavom. Nakon Drugog svetskog rata, igrala je u pozorištima u Montevideu, Paragvaju i drugim mestima gde je bila u izgnanstvu. Zahvaljujući predusretljivosti Mire Trajlović, Desa se u zemlju  vratila nakon smrti supruga Milorada Nedeljkovića, univerzitetskog profesora ekonomije. Kolege su joj pomogle i povratak na scenu. U Ateljeu 212  igrala je u komadima: “Koktel”, “Sunčano jutro” i “Gluvi i nemi”. U šezdeset i devetoj godini, prvi put se oprobala i na filmu. Dobila je ulogu u ostvarenju Vlade Pavlovića ”Deca vojode Šmita”, a potom i u filmu ”Dim”, Slobodana Kosovalića.

Desanka Dugalić, udato Nedeljković, preminula je 22. aprila 1972. godine u Beogradu. Njoj u čast, Muzej pozorišne umetnosti Srbije 2003. godine priredio je izložbu.

 

ANTRFILE

„Ludakovi zapisi“ u subotu ponovo na večernjoj sceni “Pan Tetra”

Zbog velikog interesovanja beogradske pozorišne javnosti, monodrama “Ludakovi zapisi”, inspirisana istoimenom Gogoljevom pripovetkom koja je svojevremeno imala snažan uticaj na pisce tadašnje Evrope, čak i na velikog Dostojevskog, u subotu, 2. decembra 2023. godine ponovo će biti izvedena u Beogradu na večernjoj sceni “Pan Teatra” (Bulevar kralja Aleksandra 298).

Reč je o najtežoj pozorišnoj formi, monodramskoj. Ona pruža mogućnosti glumcu da iskaže svu moć i talenat.

“Aksentije Ivanovič, tragičar ove priče u glumcu Ivanu Pantoviću (režija Branko Knežević) nema samo tumača; Ivan je njegov zastupnik, branilac i ispovednik.”

“Fantazije i fikcije tragičara ove priče u nekim trenucima, podsećaju i na Andrićeve zagonetke u propovetci ”Jelena, žena koje nema”, ali i na dela Krleže (”Na rubu pameti”) i Bulgakova (”Pseće srce”). Ispod svake Gogoljeve rečenice stoji još kilometar dubine raznih nivoa i aluzija, po kojima glumac traga. Na kraju uvek dođe do ljudskog lika.”

Predstava će biti izvedena na večernjoj sceni od 20:30.

Informacije i rezervacija: Beograd: (011) 24 – 18 – 524.

 

KCGM i Pozorište

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezani članci

Back to top button