DRUŠTVOVESTI

Put stvaranja “Srpske pravoslavne trilogije” vodi od Šilopaja, preko Australije do SAD-a

U organizaciji Kulurnog Centra “Mija Aleksić” sinoć je u holu ispred velike sale Doma kulture u Gornjem Milanovcu predstavljena “Srpska pravoslavnu trilogija”. Reč je o knjigama “Božanstvena Srbija”, “Krsna slava” i “Pravoslavna veronauka” koje je autor trilogije protojerej – stavrofor Dragan Saračević objavio u Australiji. Dragan Saračević, rođen je u selu Šilopaj na Rudniku. Osmogodišnju školu je završio u rodnom mestu, školu učenika u privredi u Gornjem Milanovcu, a Bogosloviju “Sveta Tri Jerarha” u Manastiru Krki, u Dalmaciji. Teologiju je studirao na Bogoslovskom fakultetu Srpske Pravoslavne Crkve u Beogradu. Parohijsku svešteničku službu je obavljao najpre u svome rodnom mestu, a potom u selu Moravcima kod Ljiga. Godine 1985. odlazi u Australiju i kao paroh služi u hramu “Svetog Georgija” u Sidneju, potom u Melburnu, odakle prelazi u SAD gde službuje u Njujorku i Čikagu. Krajem 1990. godine vraća se u Australiju, u Sidnej. Danas živi, radi i stvara na relaciji Gornji Milanovac-Sidnej.

Ja sam se rodnom kraju vratio posle skoro 40 godina provedenih u emigraciji na službi u Australiji i jedno vreme u SAD. Literaturom sam se bavio još kao srednjoškolac kada sam pisao pesme. Kao petnaestogodišnjak sam bio član Književne družine “Suncokret” koju je vodio Dobrica Erić. Sticaj okolnosti me je uputio na druge staze ali nisam prestajao da pišem. Kroz celu moju službu sam se bavio literaturom i sada sam ovde u Gornjem Milanovcu odštampao moja izabrana dela od 11 knjiga. Prve tri knjige, specifične religiozne i istorijske tematike, “Božanstvena Srbija”, “Krsna slava” i “Pravoslavna veronauka predstavljamo zajedno i to je “Srpska pravoslavna trilogija”. Prva knjiga je istorija Srpske crkve i naroda, druga je ono što Srbe karakteriše kao posebnu naciju, a to je Krsna slava. Mi smo jedini koji tako nešto imamo u pravoslavnom svetu. Treća knjiga je ono što velikom broju našeg naroda nedostaje, a to su osnovi znanja iz veronauke. Knjiga nije pisana po pedagoškom kodeksu i lekcijama već je više veronauka za odrasle. Sadrži bitne elemente veronauke koje treba svi da znaju – rekao je protojerej stavrofor Dragan Saračević, autor.

Protojerej-stavrofor Dragan Saračević

Protojerej-stavrofor Dragan Saračević je između ostalih knjiga i autor: “Hadži Đera i manastir Moravci”, istorijska rasprava; “Krštenje u Pravoslavnoj Crkvi” (na srpskom i engleskom jeziku); koautor je knjige „Vreme za odluku” (pitanje crkvene podele), štampane u Australiji i Americi. Bio je saradnik u radu na knjizi „Srbi u Australiji”. Uskoro će biti objavljena sabrana dela Dragana Saračevića, u 10 knjiga, od kojih će jedna predstavljati memoare koji će rasvetliti veoma značajna dešavanja u okviru SPC u Australiji.

Istorija porodice Saračević kao i životni put Dragana Saračevića, svedoče o dramatčnim posledicama koje je po srpski narod, Srbiju, moral i nacionalnu svest proizvelo udaljavanje Srba od svetosavskih temelja u titoističkoj Jugoslaviji i spremnost srpskih pripadnika ove ideološke matrice, da sa scene uklone sve koji bi se našli na meti njihove pohlepe uvijene u ideološke oblande. Jedna od žrtava komunističkog terora i beščašća bio je i deda – stric Dragana Saračevića, Ljubomir – Ljuba Saračević, industrijalac i veliki narodni dobrotvor iz sela Šilopaj, na Rudniku. Ljubomir Saračević je bio jedan od osnivača, najvećih akcionara i predsednik Izvozne banke Kraljevine Jugoslavije. Pored velelepne crkve u svome rodnom selu, čije je osvećenje 1939, izvršio Sveti vladika Nikolaj, Ljubomir Saračević je podigao hotel Avalu u Budvi, a kao anonimni dobrotvor, za opštenarodno dobro, podigao je u Beogradu bolnicu na Karaburmi i Dom za ratnu siročad na Avali. Ondašnja „Politika” je prilikom otvaranja ovih ustanova pisala da zadužbinar, dobrotvor želi da ostane anoniman. Na mestu predsednika Izvozne banke uhapšen je 1946. godine, i celokupna imovina mu je oduzeta.

 

GM PRESS/Marijana Jakšić

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezani članci

Pogledajte još i...
Close
Back to top button